LAG Düsseldorf: Kršenje čl. 15 GDPR ne spada u djelokrug čl. 82 GDPR-a i stoga ne opravdava zahtjev za naknadu štete prema čl. 82. st. 1 GDPR-a. Osim toga, konkretna nematerijalna šteta mora biti dokazana za odštetni zahtjev iz čl. 82. st. 1 GDPR-a.
Regionalni sud za radno pravo (LAG) u Düsseldorfu odbio je u cijelosti tužbu bivšeg zaposlenika za isplatu štete prema čl. 82 GDPR-a za zastarjele i inicijalno nepotpune podatke prema čl. 15 GDPR-a (presuda od 28. studenog 2023., spis br. 3 Sa 285/23). U prvom je stupnju Sud presudio da tužitelj ima pravo na naknadu štete u iznosu od 10.000 eura (presuda od 23. ožujka 2023., spis br. 3 Ca 44/23) no u konačnici postupak nije završio kako se nadao sami ispitanik.
Naime, LAG Düsseldorf istaknuo je da su zastarjele i inicijalno nepotpune informacije kršenje čl. 12. st. 3 GDPR-a i čl. 15 GDPR-a, ali da navedeno kršenje nije dovelo do materijalziacije štete. Prema LAG-u Düsseldorf, puko kršenje obveze davanja informacija ne spada u djelokrug čl. 82 GDPR-a jer odgovornost prema spomenutoj odredbi zahtijeva obradu podataka u suprotnosti s GDPR-om. Dakle, puka povreda obveze davanja informacija ne ispunjava navedene zahtjeve. Osim toga, Sud je i sam istaknuo kako nema nematerijalne štete zbog koje bi se mogao ostvariti zahtjev za naknadu štete iz čl. 82. st. 1 GDPR-a.
Također, suprotno tumačenjima mnogih Sud navodi kako sami gubitak kontrole nad osobnim podacima ispitanika, a koji navodi tužitelj u postupku u tom smislu nije dovoljan za naknadu štete.
Zaposlenici / ispitanici moraju dokazati stvarnu štetu.
Što se tiče zahtjeva za konkretnom nematerijalnom štetom, i Europski sud pravde (ECJ) nedavno je pojasnio da samo kršenje odredbi GDPR-a nije dovoljno za opravdanje zahtjeva za naknadu štete. Umjesto toga, ˝pogođena/ zahvaćena osoba˝ mora stvarno pretrpjeti štetu kao posljedicu kršenja (ECJ, presuda od 4. svibnja 2023., predmet br. C-300/21).
Zahtjev za naknadu štete zbog povrede obveze davanja informacija ostaje neriješen?
Međutim, o pitanju može li povreda obveze iz čl. 15 GDPR dovesti do zahtjeva za naknadu štete prema čl. 82. st. 1 GDPR-a još nisu odlučivali najviši sudovi. ECJ, koji je nadležan za donošenje odluke o tumačenju GDPR-a, nije donio odluku striktno o tom pitanju. Njemački Savezni radni sud nedavno je barem ukazao na sumnje da kršenje čl. 15 GDPR-a spada uopće u djelokrug čl. 82 GDPR-a (BAG, presuda od 5. svibnja 2022., Ref.: 2 AZR 363/21) dakle ostaje za vidjeti što će se događati no jedno je jasno sama povreda ne znači odmah/ automatski i uvijek da je ispitaniku nastala neka šteta.
Gubitak prava na informaciju/e kao sredstvo pritiska na zaposlenika?
Ono što je danas činjenica je da mnogi ispitanici pa i zaposlenici GDPR oriste kao sredstvo ucjene/ prisile zaboravljajući da postoje i drugi propisi koje takvo ponašanje mogu sankcionirati.
Svakako se mora istaknuti kako ˝nepostojanje zahtjeva˝ za naknadu štete u slučaju povreda obveze iz čl. 15 GDPR-a može utjecati na neke radno pravne sporove između zaposlenika i poslodavaca međutim ostaje za vidjeti kako će sudska praksa u budućnosti rješavati ovo pitanje koje nikako nije moguće jednoznačno odgovoriti.
