Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: Agencija) zaprimila je zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka podnositelja zahtjeva u kojemu isti navodi kako je portal x odnosno njihova novinarka objavila članak te kako su u navedenom članku neovlašteni objavljeni njegovi osobni podaci – ime i prezime te honorar koji je ostvario za posao obavljen u sklopu projekta Škola za život. Isto tako, podnositelj navodi kako su objavljeni podaci točni.
Agencija navodi sljedeće:
Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
U ovom konkretnom slučaju za obradu osobnih podataka od strane medija u primjeni je Zakon o medijima kao poseban zakon, kojim se, između ostalog, uređuju pretpostavke za ostvarivanje načela slobode medija, prava novinara i drugih sudionika u javnom informiranju na slobodu izvješćivanja i dostupnost javnim informacijama, prava i obveze nakladnika, ostvarivanje prava na ispravak i odgovor itd. Tako je u članku 3. stavku 1. i 2. propisano da se jamči sloboda izražavanja i sloboda medija, koja između ostalog obuhvaća, slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti, dostupnost javnim informacijama te uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva.
Nadalje, slobode medija dopušteno je ograničiti samo kada je i koliko je to nužno u demokratskom društvu radi, između ostalog, teritorijalne cjelovitosti ili javnoga reda i mira, sprječavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta (članak 3. stavak 3. Zakona o medijima).
Budući je u konkretnom slučaju u primjeni Zakon o medijima, kao poseban zakon, isti predstavlja zakonsku osnovu za prikupljanje i obradu osobnih podataka sukladno članku 6. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka. Navedeni zakon propisuje uvjete pod kojima se informacije mogu objavljivati kao i prava i obveze novinara (nakladnika), medijska načela i obveze, te iz opisanog proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o objavi članka koji je javno dostupan na portalu x, odnosno da se u konkretnom slučaju radi o pružatelju elektroničke publikacije y (dalje u tekstu y) koji sukladno članku 2. Zakona o medijima predstavlja medij, odnosno elektroničku publikaciju.
Agencija za zaštitu osobnih podataka nije nadležna za preispitivanje da li je određena informacija točna i provjerena, odnosno da li je informacija kao takva smjela biti objavljena u medijima. Stoga sukladno Zakonu o medijima svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi (članak 40.) kao i podnijeti zahtjev da se besplatno objavi njegov odgovor na objavljenu informaciju, u kojoj je spomenuto njegovo ime ili je na neki drugi način s njom u izravnoj vezi (članak 56).
Nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju (članak 8. Zakona o medijima).
Nadalje, člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama je navedeno da tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji, dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa, dok su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Slijedom navedenog, u provedenom postupku na temelju utvrđenih činjenica i prikupljenih dokaza u ovoj upravnoj stvari utvrđeno je kako je društvo y na svojim internetskim stranicama objavilo novinski članak. Uvidom u isti razvidno je da je uz navedeni članak objavljen i dokument/tablica – Isplate (1.3.-31.12.2018.) u sklopu EU projekta „Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme“ (CKR I) u kojemu su objavljeni sljedeći podaci podnositelja zahtjeva: odabrani ponuditelj; trajanje, vrsta ugovora, ugovoreni iznos.
Prema tome, potrebno je istaknuti da je društvo y zakonito prikupilo i javno objavilo osobne podatke podnositelja zahtjeva budući da isto ima pravnu osnovu za prikupljanje informacija koje mogu sadržavati osobne podatke fizičkih osoba sukladno Zakonu o medijima i da ima pravo informirati javnost o pitanjima od javnog interesa.
Stoga uzimajući u obzir gore navedeni članak 8. Zakona o medijima u konkretnom slučaju prevladava javni interes za informacijama o isplati sredstava vezano za rad u sklopu projekta „Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme” u kojemu je nositelj projekta Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Također, vezano uz primjenu članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, Agencija navodi kako voditelj obrade pri svakoj obradi (objavi) osobnih podataka treba voditi računa o svrsi obrade (objave) osobnih podataka odnosno da li je obrada (objava) osobnih podataka opravdana (zakonita), da li postoji pravna osnova za obradu (objavu) osobnih podataka te u slučaju kada se utvrdi postojanje opravdane (zakonite) svrhe i pravne osnove za obradu (objavu) osobnih podataka potrebno je rukovoditi se načelom smanjenja količine podataka na način da je dopustivo objaviti samo najnužniji opseg osobnih podataka, ovisno o svrsi u koju se osobni podaci objavljuju, a što je društvo y u opisanom slučaju učinilo.
Nadalje, uzimajući u obzir načela obrade iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podatka, naročito načelo smanjenja količine podataka, potrebno je istaknuti kako društvo y kao voditelj obrade u konkretnom slučaju obrađivao osobne podatke podnositelja zahtjeva u minimalnom opsegu (ime i prezime, trajanje, vrstu ugovora te ugovoreni iznos).
S tim u vezi potrebno je istaknuti kako je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dana 22. listopada 2018. godine donijelo Odluku o financiranju KLASA: 910-04/17-09/125, URBROJ: 524-06-04-02/1-18-9 kojom se financira sljedeća operacije: UP.03.2.2.04.0001 Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR), Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova 155.138.324,29 HRK.
Nadalje, potrebno je naglasiti kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno te se isto može obrađivati pod uvjetima koji su definirani posebnim propisima. U konkretnom slučaju se radi o podacima koji se tiču potrošnje javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim odnosno proračunskim sredstvima. Za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.
Slijedom navedenog, u cjelokupno provedenom postupku, utvrđeno je da je za objavu osobnih podataka u sklopu članka postojala pravna osnova iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka te da objavom navedenog opsega osobnih podataka nisu povrijeđena prava podnositelja zahtjeva. Dakle, utvrđeno je da navedena obrada nije bila prekomjerna, naročito uzimajući u obzir opseg objavljenih podatka te činjenici da se u konkretnom slučaju radi i o trošenju javnih sredstava. Prema tome, opisanim postupanjem nije došlo do povrede prava na zaštitu osobnih podataka podnositelja zahtjeva.
