Pozadina slučaja: Prijava na posao i Google pretraga
Nedavna odluka Saveznog radnog suda Njemačke (BAG) pojasnila je obveze poslodavaca prema GDPR-u prilikom obrade osobnih podataka tijekom zapošljavanja.
BAG je potvrdio presudu Regionalnog radnog suda u Düsseldorfu (LAG) kojom se nalaže sveučilištu isplatu 1000,00 eura odštete odvjetniku-kandidatu nakon što je sveučilište provelo Google pretragu o njemu prije razgovora za posao.
Odvjetnik se prijavio za privremeno radno mjesto „kvalificiranog odvjetnika (m/ž/d)“ kako bi pokrio porodiljni i roditeljski dopust u trajanju od oko 18 mjeseci. Kako bi se pripremio za razgovor za posao, sveučilišni službenik pretražio je ime podnositelja zahtjeva na internetu. Ova pretraga otkrila je da je odvjetnik prethodno osuđen za komercijalnu prijevaru, ali tu je presudu kasnije poništio Savezni sud pravde (BGH). Pretraga je također otkrila navode da je odvjetnik podnio lažne prijave za posao kako bi tražio odštetu prema Općem zakonu o jednakom postupanju (AGG). Podnositelj zahtjeva nije tijekom postupka prijave bio obaviješten da će se podaci prikupljati iz javno dostupnih izvora (npr. Google) kao dio prijave. Na kraju je sveučilište smatralo podnositelja zahtjeva neprikladnim i odabralo drugog kandidata koji je bolje ispunjavao uvjete za posao.
Pravna pitanja: Google pretraživanje i obveze informiranja o GDPR-u
I LAG i BAG utvrdili su da su postupci sveučilišta prekršili članak 14. GDPR-a. Prema članku 14(1)(d) GDPR-a, kada se osobni podaci ne dobivaju izravno od ispitanika, voditelj obrade podataka (u ovom slučaju sveučilište) mora obavijestiti pojedinca o kategorijama osobnih podataka koji se obrađuju. Sveučilište nije obavijestilo podnositelja zahtjeva da je prikupilo i obradilo informacije o njegovoj kaznenoj osudi, koje su dobivene putem Google pretraživanja i korištene u odluci o zapošljavanju.
Sudovi su naglasili da sveučilište nije samo obradilo osobne podatke bez odgovarajuće obavijesti, već je i dokumentiralo informacije a da nije podnositelju zahtjeva pružilo zakonski propisane detalje o kategoriji podataka i njezinoj ulozi u postupku odabira.
Sudska odluka: Odšteta zbog nedostatka transparentnosti
Sud je potvrdio da odvjetnik ima pravo na 1000,00 eura odštete prema članku 82(1) GDPR-a.
Važno je napomenuti da odšteta nije dosuđena zato što je kandidat odbijen za radno mjesto, već zato što ga sveučilište nije obavijestilo o obradi njegovih osobnih podataka dobivenih s interneta i njihovoj upotrebi u postupku zapošljavanja.
Podnositelj zahtjeva tvrdio je da se podaci koji se odnose na kazneni postupak uopće nisu trebali prikupljati ili obrađivati tijekom postupka prijave.
Sud je naglasio da svako kršenje GDPR-a ne rezultira automatski odštetom. Mora postojati uzročno-posljedična veza između kršenja i pretrpljene štete. U ovom slučaju, šteta je nastala zbog gubitka kontrole nad svojim osobnim podacima od strane podnositelja zahtjeva, što je rezultiralo nedostatkom transparentnosti u procesu zapošljavanja.
Ključne informacije za poslodavce
Bitna je transparentnost: Poslodavci moraju obavijestiti kandidate za posao kada obrađuju osobne podatke dobivene iz izvora trećih strana, kao što su internetske pretrage, posebno ako takvi podaci utječu na odluke o zapošljavanju.
Dokumentiranje i komunikacija: Poslodavci bi trebali minimalno dokumentirati svoje aktivnosti obrade podataka i osigurati da su kandidati pravilno informirani o kategorijama prikupljenih podataka i svrhama u koje se koriste.
O drugim obradama vezanim uz zapošljavanje pisali smo ranije na našem blogu.
